Godišnjica smrti Nikole Zrinskog

Grof Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664., a budući da je rođen u Čakovcu i gdje je proveo velik dio života, neki povjesničari ga nazivaju i Nikola Zrinski Čakovečki. U rodoslovlju cijele obitelji knezova Zrinskih, koja je bila vrlo moćna i utjecajna u srednjovjekovnom Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu i kasnije u Hrvatskoj u sklopu Habsburške monarhije, on je sedmi po redu s tim imenom, pa mu neki, radi lakše orijentacije, ime pišu kao Nikola VII. Zrinski.

Nikola je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka, godine 1637. vratio se Nikola na svoj posjed u Međimurje, u utvrđeni čakovečki dvorac, a na kraljev poziv 1646. godine sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu.
Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine “generalom svih Hrvata”, a 27. prosinca iste godine hrvatskim banom.

Grof Nikola Zrinski pogiba 18. studenoga 1664. pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo u blizini međimurskog naselja Gornji Kuršanec, južno od Čakovca, na području lovišta zvanog Kuršanečki lug. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataškano i prikazano kao smrt od ranjenog divljeg vepra. Njegovom smrću Zrinsko-frankopanska urota izgubila je svog predvodnika. U vrijeme svoje smrti, Nikola Zrinski Čakovečki bio je na vrhuncu slave. Nakon njegove pogibije, vodstvo urote preuzimaju njegov brat Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.
Nekoliko godina potom dolazi do sloma urote (1670.-1671.) i potpunog raspada pokreta.

Izvor: Wikipedia.